Da treningom utječemo na smanjenje potkožnog masnog tkiva i oblikovanje naših mišića kako bi se pripremili za ljeto, plažu ili ogledalo u bilo kojem kafiću, već i ptice na grani znaju. Međutim, kako trening utječe na naše samopouzdanje, smanjenje negativnih misli i cjelokupnu „unutarnju ljepotu“ našeg tijela, pitanje je koje se puno rjeđe postavlja.
Važnost ovog pitanja svakako mi potvrđuje trenerska praksa. Dakle, sve češće čujem pozitivne pomake u vidu samopouzdanja i smanjena negativnih misli kod ljudi koji treniraju. Iz tog razloga smatram da se o ovoj tematici treba sve više govoriti.
Naime, pozitivni učinci treninga na samopouzdanje i smanjenje negativnih misli poznati su već duže vrijeme. Pa će tako osoba koja osjeti ove efekte više cijeniti sebe, imati pozitivno mišljenje o sebi, smatrat će se vrijednom i slično. Također, tjelesno vježbanje reducira napetost, odnosno ima relaksirajući efekt.
Jedan od ključnih fizioloških mehanizama preko kojeg dolazi do smanjenja negativnih misli i povećanja euforije je endorfinska hipoteza. Naime, endorfini su endogeni opijati koje naše tijelo izlučuje iz hipofize, a djeluju slično kao morfij u funkciji prirodnih opijata.
Da bi se postigao poznati osjećaj euforije poznat kao “runner’s high”, potrebno je vježbati s intenzitetom od 70% aerobnog kapaciteta. Ovaj intenzitet značajno povećava razinu endorfina u krvi. Također je važno odabrati pravu vrstu tjelesne aktivnosti koja može donijeti najveće pozitivne psihičke promjene.
Najbolje su aerobne aktivnosti koje nisu natjecateljske, te su ritmične i repetitivne. Primjeri takvih aktivnosti uključuju kontinuirano trčanje, vožnju bicikla, nordijsko hodanje, plivanje i planinarenje.
Psiholozi također ističu dvije dodatne teorije koje objašnjavaju zašto tjelesna aktivnost poboljšava raspoloženje. Prva je monoaminska hipoteza, koja sugerira da vježbanje povećava razinu noradrenalina i serotonina, što poboljšava raspoloženje i pomaže u borbi protiv depresije. Druga je pirogenička hipoteza, koja tvrdi da povećanje tjelesne temperature tijekom vježbanja također doprinosi boljem raspoloženju.
Dragi trkači i nordijci, nadam se da ste sada još sigurniji u pozitivni utjecaj tjelesne aktivnosti na samopouzdanje te smanjenje negativnih misli. Blagodati koje nam tjelesna aktivnost može pružiti su zaista velike te nam mogu biti veliki poticaj i motivator za vježbanje. Zato svaki put kada vam je teško ustati i doći na trening, samo se sjetite kakav „runner’s high“ vas očekuje nakon treninga.
Napisao: Fran Žganec Brajša