fbpx

Vrijeme za mene, vrijeme za zdravlje

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Nastavno na to, preporuke SZO govore o potrebi za 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta na tjednoj razini te provođenje tjelesne aktivnosti koja služi za jačanje mišića barem 2 puta tjedno kako bi održali i/ili unaprijedili zdravlje.

Zdravlje u Hrvatskoj

Imajući na umu te preporuke, zabrinjavajući su posljednji podaci Eurostat-a prema kojima smo 4. najgora nacija po pitanju sudjelovanja u aerobnim aktivnostima izvan posla i to gledajući sudjelovanje samo jedanput tjedno (Hrvatska – 21,6% starijih od 15 godina, prosjek EU-a je 44,4%). Isto tako značajno zaostajemo za prosjekom EU kada je u pitanju postotak populacije koja provodi aktivnosti jačanja mišića barem jedanput tjedno (preporuka SZO je barem 2 puta tjedno!) – samo 9,6% populacije, a prosjek EU je čak 24,2%.

No, da nije sve tako crno što se tiče naših navika govori podatak da smo pri vrhu prema unosu (dnevnog broja obroka) voća i povrća.

Zadnja statistika koju moramo spomenuti je udio pretilosti prema Indeksu tjelesne mase (ITM). Indeks tjelesne mase je najšire prihvaćena mjera uhranjenosti kada su jedino dostupni podaci visine i težine, te iako nije najtočnija mjera, ona nam daje jako dobar uvid u stanje opće populacije (u kombinaciji sa drugim podacima kao što je postotak populacije koja se bavim raznim oblicima tjelesne aktivnosti). Sukladno ispodprosječnom udjelu populacije koja se bavi tjelesnim aktivnostima, a istovremeno ima preveliki dnevni unos kalorija, nije toliko iznenađujuće da smo zajedno s Maltom prvaci prema postotku pretilosti odrasle populacije – dijelimo 1. mjesto s 65% pretile odrasle populacije (ITM veći od 25).

 

Što nam je činiti?

S krajnjim ciljem zadovoljavanja preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i unaprjeđivanjem zdravlja, u Trčaoni provodimo redovite treninge trčanja (3 puta tjedno) u koje smo u značajnoj mjeri uključili i vježbe jačanja mišića, kako na treninzima „na terenu“ tako i u „online-video“ obliku (2 puta tjedno). Zdravlje nije jednoznačno izraženo kroz tjelesno zdravlje koje postižemo isključivo kretanjem i mogućnosti kretanja, već i socijalnim i duševnim blagostanjem kojem mi pridajemo značajnu pažnju (nije uvijek cilj više, brže, jače – u pitanju je rekreacija!). Naši treninzi se odvijaju na otvorenom u prirodi te u grupnom načinu rada uz pratnju trenera što osigurava ugodnu atmosferu uz koju se svatko može opustiti i upoznati nove ljude.

Sve navedene aktivnosti se provode prema principima postupnosti, prilagođenosti polaznicima i vođene od strane stručnog tima, a s krajnjim ciljem postizanja dobrobiti ranije navedenih aktivnosti.

Neki od zdravstvenih dobrobiti tjelesne aktivnosti su:

  • Bolje raspoloženje
  • Stvaranje novih moždanih stanica što može poboljšati sposobnosti učenja i pamćenja
  • Očuvanje mentalnog zdravlja (smanjeni simptomi anksioznosti i depresije koji su sve češća pojava od početka pandemije)
  • Unaprjeđenje sna
  • Smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti
  • Jačanje kostiju
  • I mnogi drugi..

 

Nadam se da je ovih nekoliko nekoliko paragrafa svima približilo trenutno stanje, ali i važnost tjelesne aktivnosti, kao i važnost podizanja svjesnosti o iznimno bitnoj ulozi tjelesne aktivnosti, u okviru naših života.

Nova sezona u Trčaoni je počela, a na tebi je da nam se pridružiš i pronađeš kvalitetno vrijeme za sebe. Termine i lokacije treninga možeš pronaći na https://www.trcaona.hr/vijesti/upisi-u-12-generaciju-trcaone/

 

Filip Koražija, mag. cin. – glavni trener u školi i klubu trčanja Trčaona

 

Podijeli tekst na društvenim mrežama: