fbpx

Tjelesna neaktivnost vodeći je zdravstveni rizik!

Prenosimo vam pismo profesora Gorana Markovića nastalog u suradnji s Društvom športske rekreacije Aktivan život i Trčaonom školom i klubom trčanja o opasnosti nekretanja posebno u vrijeme epidemije.

Nadamo se da ćete se priključiti promociji zdravog i aktivnog života i prenijeti našu zajedničku poruku onima koje treba dodatno osvijestiti i potaknuti na tjelesnu aktivnost.

 

Prof. dr. sc. Goran Marković redoviti je profesor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje drži kolegije Osnovne kineziološke transformacije i Motorička kontrola. Završio je tri studija (profesor kineziologije, prvostupnik kineziterapije i doktor osteopatije) te je magistrirao i doktorirao na polju kineziologije (pliometrijski i sprinterski trening). Postdoktorsko usavršavanje proveo je na University of Delaware, SAD.

Ovim otvorenim pismo želimo potaknuti i druge na djelovanje i širenje važnih informacija.

MORAMO ODMAH DJELOVATI!

Tjelesna neaktivnost vodeći je zdravstveni rizik u svijetu

 

Tjelesna aktivnost nije nešto što se radi na određeni rok, ona je stil života i treba biti sastavni naše svakodnevnice. Minimalna preporučena razina umjerene tjelesne aktivnosti za odrasle (od 18 do 64 godine) je 150 minuta tjedno ili minimalno 75 minuta tjedno žustre tjelesne aktivnosti poput trčanja. To bi značilo da 60 minuta treninga 3x tjedno može blagonaklono utjecati na baš sve aspekte vašeg života i to na razinama na kojima do sada toga nismo uopće bili svjesni.

 

Dostupna istraživanja upućuju na to da prestanak treniranja u trajanju od 4-12 tjedana ima značajan negativan utjecaj na organizam, posebice na indikatore tjelesne spremnosti i zdravlja sportaša i rekreativaca. Ako pogledamo učinke kratkotrajnog prestanka treniranja kod rekreativnih odraslih osoba, dokazi upućuju da prekid treniranja može rezultirati:

  • značajnim smanjenjem maksimalnog primitak kisika vježbača (mjera aerobnog fitnesa) za čak do 1 MET-a (MET ili metabolički ekvivalent – utrošak kisika u mirovanju; 3,5 ml O2 / kg/ min), što povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti kod opće populacije za 18%!
  • značajnim povećanjem postotka tjelesne masti od 2-3%
  • porastom sistoličkog arterijskog krvnog tlaka
  • negativnim promjenama u metabolizmu ugljikohidrata (porast inzulinske rezistencije)

 

Tjelesnom aktivnošću može se prevenirati više od 35 različitih kroničnih nezaraznih bolesti, takozvanih bolesti današnjice i s kojima, ako do njih dođe, najčešće moramo živjeti do kraja života. Tanka je linija koja nas dijeli između zdravlja i bolesti, ali pokušajmo biti precizniji i odgovoriti na pitanje – što je to uopće zdravlje? Kada kažemo zdravlje onda ne mislimo samo na odsustvo bolesti i iznemoglosti već na stanje fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja (WHO, 2006.). Da bismo do tog blagostanja došli nužno je baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću koja nam je u slučaju pandemije značajno smanjena i u nekim slučajevima zabranjena.

Redovita tjelesna aktivnost je lijek i nužnost koju trebamo u svakodnevnom životu kako bismo:

  • spriječili rizik nastanka kroničnih bolesti
  • poboljšali kvalitetu života
  • poboljšali mentalno zdravlje
  • usporili negativne aspekte starenja
  • ojačati imunitet

 

Tek ćemo u mjesecima i godinama koje dolaze vidjeti koje su zapravo posljedice pandemije. Ovdje ne govorimo o zarazi virusom SARS-CoV-2 ili ekonomskim posljedicama, već o zatvaranju ljudi u svoje domove i onemogućavanje bavljenjem tjelesnom aktivnosti te kako će ono utjecati dugoročno na fizičko i psihičko zdravlje ljudi. Nažalost, posljedice će biti široke i poražavajuće.

No, postoji svjetlo na kraju tunela i to je svijest svakog pojedinca da se pokrene i uvede tjelesnu aktivnost u svoj svakodnevni život. To može biti trčanje, ali može biti i bilo koji drugi oblik aktivnosti. Najvažnije je biti uporan i redovito vježbati kako bi neaktivnost preokrenuli u aktivnost. Ukoliko sjedite 8 sati u uredu, to možete poništiti s dovoljno tjelesne aktivnosti tjedno. Nije prekasno krenuti sada jer u samo nekoliko tjedana primijetit ćete drastičnu razliku u svim aspektima svog života.

 

Ovim putem posebno apeliramo na sve one tjelesno neaktivne da podignu razinu svijesti o važnosti brige za vlastito zdravlje i dobrobit. Apeliramo i na kineziološku struku da uloži dodatan napor u promociju tjelesne aktivnosti i tjelovježbe za sve generacije. Apeliramo na sve trkače da šire informaciju o važnosti tjelesne aktivnosti. Konačno, apeliramo na Vladu Republike Hrvatske i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske da još jednom razmotre sve činjenice i dugoročne posljedice zabrane sportskih aktivnosti te što prije spriječe pandemiju neaktivnosti.

 

Prof.dr.sc. Goran Marković

i

Društvo športske rekreacije Aktivan život

 

Podijeli tekst na društvenim mrežama: