Tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje

Pri spomenu tjelesne aktivnosti ljudima najčešće padaju na pamet sve dobrobiti koje ona ima na fizičko zdravlje čovjeka, no tjelesna aktivnost izrazito pozitivno utječe i na čovjekovo mentalno zdravlje.

Redovitim vježbanjem može se utjecati na smanjenje negativnih učinaka stresa i anksioznosti, ADHD-a, depresije i na poboljšanje cjelokupnog raspoloženja i postizanja osjećaja zadovoljstva.

Tjelesno vježbanje pozitivno utječe i na sliku o vlastitom tijelu, samopoimanje i samopouzdanje, koncentraciju, pamćenje te kvalitetu života. Poticanje na redovito bavljenje tjelesnom aktivnosti neizostavna je zadaća brojnih odgojno-obrazovnih i zdravstvenih programa i ustanova.

Tjelesna aktivnost ima veliku ulogu u očuvanju i poboljšanju zdravlja suvremenog čovjeka, kako fizičkog, tako i psihičkog zdravlja. Znatno utječe i na kvalitetu života pojedinca. Prilikom izbora aktivnosti, važno je pronaći aktivnost koja pojedincu odgovara, odnosno da to bude aktivnost u kojoj uživa i koja mu pomaže u smanjenju stresa.

Kako bi tjelesna aktivnost bila u svrsi gore navedenog, potrebno je da zadovoljava određene kriterije:

  • Nekompetitivnost aktivnosti – kompetitivne aktivnosti često uzrokuju dodatan stres. Nekompetitivna aktivnost omogućava natjecanje sa samim sobom i povećava osjećaj samopouzdanja i kompetentnosti.
  • Zatvorenost aktivnosti – vremenski i prostorno predvidljiva tjelesna aktivnost (hodanje, plivanje i dr.).
  • Repetitivnost i ritmičnost aktivnosti – isti razlog kao i zatvorenost aktivnosti, omogućuju vježbaču da se posvete vlastitom razmišljanju kopirajući jednostavni motorički program.
  • Bilo bi dobro da je aktivnost aerobna.

Važna su i obilježja treninga:

  • Frekvencija vježbanja – bilo bi idealno kad bi vježbanje bilo najmanje tri puta tjedno.
  • Intenzitet vježbanja – najbolje bi bilo da je umjeren intenzitet vježbanja (60-80 % maksimalne frekvencije srca), a pozitivni psihološki učinci mogući su i u niskom intenzitetu vježbanja.
  • Trajanje vježbanja trebalo bi biti minimalno 20-30 minuta, no idealno bi bilo kad bi trajalo 60 min.

Svakako se preporučuje vježbanje na otvorenom ako je moguće, boravak na svježem zraku ima vrlo pozitivne učinke na raspoloženje i zdravlje čovjeka.

Tjelesna aktivnost ima brojne pozitivne učinke na zdravlje čovjeka, a veće samopoštovanje i samopouzdanje, pozitivan utjecaj na spavanje, bolje kognitivno funkcioniranje, bolje raspoloženje i stabilno mentalno zdravlje samo su neki od njih.

 

Autori:

Jelena Čvrljak, mag.cin. i Mr.sc. Hrvoje Radašević, prof. kineziologije
Služba za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

 

Izvori:

  • Mišigoj-Duraković, M. (2018). Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb: Znanje.
  • Marić, I., Lovrić, F., Franjić, D. Utjecaj rekreacijskih aktivnosti na mentalno zdravlje. (2020). Zdravstveni glasnik, 6(2), 105-114.

Podijeli tekst na društvenim mrežama:

- OGLAS -